Hommage à Boris Gamaleya

Cliquez sur l'image pour l'agrandir et la lire :

- fonnkèr et illustration de Stéphane Hoarau -

Fonnkèr dalonaz


KAN MI FERM LO ZYE

Tourn kom ou vé, partou na la mér
Mon péi in galé, in morso la tér
La pa pou sapé, rouv lo zyé ta war
Akoté la minm, lorizon lé gayar.

Mars kom ou vé, la sab lé so
Do lo do sèl la kay an gob
Dési la plaz, ban'n koray
I dékonpoz
Parèy ban'n tèt faraon
Dan'n dézér Lézip.

Karo filao i pérd sové dan'n Lérmitaz
Fami pinpin i nouri zandèt
Dan'n Sin Filip
Ou pé fé lo tour, la pwin dé plas
Lé parèy.

Kan la mér i bat, na kom in souf
Dan mon zorèy
Kan la tér i sif, lo san volkan
Lé an salér
Kan mi férm lo zyé, mi rosan
Léspri lo kér la tér

***

BABA NIYAZ

Niyaz avèk brouyar
I désan’n si la montay
Zot i koul an vwal blan
Otour kaskad Sodron.

Pik Adan la disparèt
La tourn an ki’d ta bwèt
Ziska piton Bwa’d Nèf
I dor dan’n in pay koton.

Lér lé fré lé dou
Lo’p ti van lé glasé
La rozé la mouy partou
Pangar pou pa glisé.

Par an ba la mér lé nwar
I fé pér ziska
Li apa lwin arzwin’n brouyar
Pou fé nèt in’n ti baba
In’n ti marmay do lo
In farinn pou nou aswar.


- Karl BEGUE, Poèmes créoles, The Book Edition, 2008 -

Nout tout Rénioné, fo nou pra konsyans in zafèr inportan:

nou lé pa ryink frankokoz, é zis sa i fé di amwin ke nou dwa mèt nout dëlangazité dann in gran vane pou byin tri kèl fransé , kèl kréol. Triyé i vé pa dir séparé pou mèt an opozisyin, "pou fé batay dé frèr" (po ropran inn ti fraz in maloya défin Rwa Kaf), non va! Mèt fransé son koté èk son koté, pou byin gard lé dê koman i fonksyone, pou byin war ke, minm si lé byin parèy, nana tro diférans rant tou lé dë. Lé pa posib di ke kréol lé zis in varyant fransé.

Sa promyé karo pou dépayé.

Aprésa, na ankor in bèl galé pou tiré osi dan nout konsyans: nou kalkil lo gro i tap lo pti, donk, pa bézwin aprann kréol, vik i sèrv pa ryin alèrdzordi: PARKOMAN ou sa di in moun : mi koz pa fransé ditou, mé ma giny avansé! anfèt, mi réponn konmsa mwin: nou koz fransé, é tan myé, i vé dir nou métriz in not lang, apar kréol. Anpliskésa , sé lo lang léta, lo lang ki "done aou travay" si nou vé di sa vitman. Mé fo byin nou konpran, kan ou vé giny in travay dann biro, ou sansa si ou ariv dann ladministrasyon, si ou lé dan in linivèr kréolokoz, lo fèt koz fransé otomatikman, san minm domann lo moun an fas dé ou, sa minm la po tué nout lidantité k'lé déza sitèlman malizé.

Alor? Kansa fo koz fransé? Kan na pwin lo shwa, pou ansort anou, pou fé konprann lot out mésaz, si na in